Mali vranac Microcarbo pygmaeus (Pallas, 1773) je strogo zaštićena divlja vrsta u Srbiji na osnovu Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Službeni glasnik RS”, br: 5/2010, 47/2011, 32/2016 i 98/2016), što isključuje bilo kakav oblik korišćenja ove vrste i podrazumeva trajnu zabranu njenog ubijanja i uznemiravanja.
Mali vranac pripada porodici vranaca ili kormorana (Phalacrocoracidae), koja ima oko 40 vrsta ukupno. Vranci su ptice vezane za vodena staništa i široko su rasprostranjene po svim kontinentima. Naseljavaju i morske i kopnene biotope. U Srbiji žive dve vrste vranaca: veliki vranac Phalacrocorax carbo (L.) i mali vranac Microcarbo pygmaeus.
Zimovalište malog vranca na Savi u Beogradu proglašeno je zaštićenim područjem kao zaštićeno stanišete "Zimovalište malog vranca" i svrstano je u III (treću) kategoriju kao zaštićeno područje lokalnog značaja. Takođe, pripada međunarodno značajnom području za ptice (IBA) „Ušće Save u Dunav”.
Zaštićeno stanište nalazi se na obalama Save u Novom Beogradu, u blizini toplane i brodogradilišta, i sastoji se od tri odvojene celine (lokaliteta) i to:
– lokalitet I se nalazi na teritoriji katastarske opštine Novi Beograd, i to na delovima katastarskih parcela br. 6801, 6628/2 i 5410/2, u površini od 123.869 m2;
– lokalitet II se nalazi na teritoriji katastarske opštine Novi Beograd, i to na delovima katastarskih parcela br. 6628/2 i 5396, u površini od 22.918 m2;
– lokalitet III se nalazi na teritoriji katastarske opštine Novi Beograd, i to na delovima katastarskih parcela br. 6628/2, 5422 i 6873, u površini od 78.623 m2;
Ukupna površina zaštićenog područja iznosi 22,5410 ha.
Zaštićeno područje povereno je na upravljanje udruženju "Zeleno plavi koridori".
Mali vranac (Microcarbo pygmaeus) je najmanji Evropski vranac.
Mali vranac je ptica srednje veličine (50 cm), pretežno crne boje sa smeđim nijansama na vratu i glavi. Širina krila iznosi između 75 i 90 cm. Srazmerno veličini, ima dug rep, dok su vrat i kljun kratki. Perje je sjajno crno, a u odnosu na ugao gledanja, presijava se na tamno-zeleno ili smeđe.
Mali vranci se hrane u kanalima, močvarama, sporo tekućim rekama i poplavljenim područjima. Hrane se, uglavnom sitnom ribom, vodenim insektima, pijavicama i sitnim sisarima. Plen love pretežno roneći, tako da su vrlo dobro prilagođeni ronjenju i plivanju.
Monogamni su, par se održi najvjerojatnije barem jednu gnezdeću sezonu. Oba pola zajedno grade gnezdo i brinu se o ptićima. Krajem maja i početkom juna je period parenja. Izlegu od 4 do 6 jaja. Inkubacija traje 27–30 dana, a ptići su za let sposobni kad napune oko 70 dana. Roditelji ih hrane malim ribama i drugim vodenim životinjama. Vranci se oglašavaju jedino u kolonijama grlenim krakanjem, inače su tihi.
Vranci su kolonijalne ptice i gnezde se u grupama od nekoliko desetina ili čak nekoliko stotine parova. Uglavnom se radi o mešovitim kolonijama u kojima se, pored vranaca, gnezde i različite vrste čaplji. Nije izrazita selica tako da se tokom zime zadržava u Srbiji, s tim što se okuplja u jata i zadržava se uz veće reke i vodene površine. Prave gnezda od granja i trski u gustoj vegetaciji na drveću i grmlju
Tokom zimskih meseci, Zaštićeno stanište "Zimovalište malog vranca" na Savi u Beogradu postaje jedno od najznačajnijih mesta okupljanja ove vrste ptica u našem gradu. Mali vranac (Microcarbo pygmaeus), strogo zaštićena i izuzetno interesantna vrsta, upravo ovde pronalazi mir i sigurnost za noćenje.
U cilju zaštite i praćenja brojnosti ove vrste, članovi udruženja „Zeleno plavi koridori“ sprovode redovna zimska brojanja malog vranca, iz sezone u sezonu. Brojanje se obavlja kontinuirano tokom hladnijeg dela godine, u terminima kada je moguće zabeležiti realan broj ptica u preletu do staništa na kome noće.
Ova aktivnost predstavlja važan deo monitoringa populacije, jer pruža podatke o
broju jedinki koje zimuju na Savi,
promenama u ponašanju i kretanju jata,
stanju i očuvanosti staništa,
uticajima uznemiravanja i promena u okolini.
Pored brojanja, redovno se obavlja i obilazak vrbaka – specifičnog pojasa vrba uz obalu Save, gde mali vranac u jatima pronalazi sklonište i noći na granama vrba. Ovakvi obilasci su ključni za razumevanje dinamike noćenja, formiranja jata i korišćenja prostora u staništu.
Zabeleženi prizori velikog broja ptica u krošnjama vrba, naročito u sumrak, predstavljaju jedinstven i upečatljiv prirodni fenomen – dokaz da čak i u urbanom okruženju Beograda postoje oaze biodiverziteta koje zaslužuju pažnju i trajnu zaštitu.
Na području ZS "Zimovalište malog vranca" dana 17. oktobra 2025. zabeležen je pokušaj postavljanja plutajuće marine za čamce na reci Savi u delu koji se nalazi pod zaštitom. Aktivnosti su započete bez potrebnih saglasnosti i odobrenja nadležnih institucija, čime je došlo do direktnog ugrožavanja ovog zaštićenog prirodnog dobra.
Zahvaljujući pravovremenoj reakciji čuvarske službe zaštićenog staništa i brzom reagovanju nadležnih organa reda - jedinice policije za bezbednost na rekama i komunalne milicije, radovi su odmah obustavljeni, a lica uključena u izvođenje aktivnosti su evidentirana. Nadležni organi će sprovesti dalju istragu i postupak u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, kako bi se utvrdila odgovornost i sprečili slični slučajevi u budućnosti.
Ovim postupkom sprečena je potencijalna šteta po gnezdilište i vodeno-priobalni ekosistem koji ima izuzetnu ekološku vrednost.
Upravljač zaštićenog područja udruženje "Zeleno plavi koridori" podseća da je svaka intervencija u zoni zaštite moguća isključivo uz saglasnost Zavoda za zaštitu prirode Srbije i nadležnog sekretarijata grada Beograda, te apeluje na sve korisnike prostora uz reku Savu da poštuju zakonske propise i režim zaštite.
Ovaj incident ponovo ukazuje na važnost stalnog nadzora, saradnje sa lokalnom zajednicom, nadležnim institucijama i podizanja svesti o značaju očuvanja prirodnih resursa, naročito onih koji predstavljaju zaštićena staništa.
Udruženje "Zeleno plavi koridori" je u subotu 22.02.2025. godine organizovalo pošumljavanje dela lokaliteta III ZS "Zimovalište malog vranca".
Ovu akciju sproveli su članovi udruženja sa prijateljima, ljubiteljima prirode. Zajedničkim snagama uspeli smo da deo zaštićenog staništa učinimo boljim mestom kako za zimovanje malog vranca tako i za prirodu uopšte.
Naime, ovaj deo staništa početkom 2024. godine bio je uzurpiran od strane šljunkare koja je stacionirana uz granicu staništa. Pravovremenim reagovanjem čuvarske službe stopirana je dalja uzurpacija, a iz već uzurpiranog dela šljunkara je, po nalogu inspekcije, uklonila deponovani materijal. Ta čistina je bila idealno mesto za nove sadnice bele vrbe koje će u budućnosti biti bezbedno zimovalište malog vranca.
Nakon pošumljavanja učesnici akcije laganom šetnjom su obišli ostale lokalitete zaštićenog područja kao jedinstvenog zimovališta ove ptice u Evropi.
Udruženje "Zeleno plavi koridori" je u subotu 26.10.2024. godine organizovalo Radionicu "Obilazak ZS "Zimovalište malog vranca" brodom".
Na poziv udruženja ovoj radionici prikljičili su se predstavnicu Američke ambasade u Srbiji.
Nakon okupljanja i uvodnog predavanja upravljača o malom vrancu i zaštićenom staništu učesnici su obišli područje brodom i sa reke posmatrali jedinstveno zimovalište ove ptice u Evropi.
Udruženje "Zeleno plavi koridori" je 20.9.2024. godine organizovalo akciju čišćenja dela zaštićenog područja ZS "Zimovalište malog vranca". Ovaj događaj je deo jedne od najvećih ekoloških kampanja u svetu “World Cleanup Day” kojoj se udruženje sa zadovoljstvom pridružilo.
Na poziv udruženja akciju su podržali Akcionarsko društvo "Elektromreža Srbije" i Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda, čiji su zaposleni zajedno sa članovima udruženja očistili deo površine zaštićenog područja od komunalnog otpada.
Ovaj globalni događaj ima za cilj da kroz zajedničku akciju ujedini društva širom sveta kako bi iskazali brigu za životnu sredinu. Veoma je važno da svest građana o životnoj sredini bude na visokom nivou. Svako od nas može da napravi mali korak i istakne svoju društvenu odgovornost, čime će dati primer svom okruženju da i oni učine isto, jer samo zajedničkim trudom možemo doprineti lepšoj, zdravijoj i boljoj budućnosti za sve nas.
Kako se Zaštićeno stanište "Zimovalište malog vranca" nalazi u centralnom delu urbane zone grada očekivano je ugrožavanje staništa od raznih zainteresovanih strana. Tako je tokom proleća 2024. godine na više lokacija izvršena uzurpacija delova zaštićenog područja. Zahvaljujući čuvarskoj službi sprečeni su mnogi takvi slučajevi, a velikim naporima upravljača neki od uzurpiranih delova su vraćeni u prvobitno stanje.
Šljunkara koja se nalazi pored lokaliteta III zaštićenog područja je na osnovu dobijenih uslova izvršila pomeranje šljunka i peska koji je prethodno deponovala u delu zaštićenog staništa. Osim toga postavilu su žičanu ogradu kojom se sprečava dalji pristup području.
Grubo ugrožavanje staništa na lokalitetu I, u toku reke Save, započeto je tokom aprila meseca 2024. godine postavljanjem marine uz obalu reke. Pored svih učinjenih aktivnosti u sprečavanju uzurpacije područja, podnošenjem prijava svim relevantnim institucijama, marina koja je nelegalno usidrena na ovoj lokaciji i dalje posluje. Kako bi obezbedili dobre uslove za zimovanje malog vranca kao upravljači zaštićenog područja učunićemo dodatne napore kako bi došlo do uklanjanja plovnih objekata koji ugrožavaju stanište.
Udruženje "Zeleno plavi koridori" je 2.10.2023. godine organizovalo drugu radionicu na Obedskoj bari kod Kupinova gde je učesnicima predstavljen značaj zaštite zimovališta malog vranca na Savi u Beogradu kao i značaj Obedske bare za ovu i druge ugrožene vrste.
Udruženje "Zeleno plavi koridori" je 18.9.2023. godine organizovalo promotivnu vožnju čamcem rekom Savom uz prigodno predavanje o zaštićenom staništu. Na promociji je bilo 15 učesnika sa decom. Tokom vožnje prošlo se kroz sve tri lokacije zaštićenog područja gde je primećeno nekoliko primeraka malog vranca, najviše u delu zimovnika brodogradilišta, što je ceo događaj dodatno ulepšalo.